Nakon ogromnog migrantskog vala: Što Ceuta znači za EU?

Prema riječima predsjednika regionalne vlade, u Ceutu je tijekom nekoliko dana stiglo oko 60.000 migranata, dok španjolska središnja vlada procjenjuje da ih je bilo nešto manje od 50.000. Među njima bio je velik broj žena i djece.

Ceuta, španjolska eksklava na sjeveru Afrike, prostire se na svega 18,5 četvornih kilometara i ima manje od 85.000 stanovnika. Tijekom vrhunca krize tisuće migranata noćile su na gradskim ulicama.

Iako su izgledi za ostanak ili nastavak puta prema Europi bili vrlo mali, stotine ljudi i dalje su pokušavale doći do Ceute i Melille. Na granici s Melillom izbili su sukobi između migranata i policije, pri čemu su bacano kamenje i korišten suzavac, piše DW.

Španjolska vojska u međuvremenu je blokirala prilaz obali iz smjera mora, kojim su brojni migranti prethodnih dana doplivali do Ceute. Prema posljednjim informacijama, broj poginulih popeo se na 67, dok spasilačke službe nastavljaju potragu za nestalima na moru.

EU: Nitko nije stigao na europsko kopno

Europski povjerenik za migracije Magnus Brunner izjavio je nakon razgovora sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom kako nijedan migrant nije uspio doći do europskog kopna.

Iako je Ceuta dio Španjolske i teritorija Europske unije, za ovu eksklavu vrijede posebna pravila unutar schengenskog sustava. Putnici koji iz Ceute žele nastaviti prema ostatku Španjolske ili drugim državama Schengena prolaze dodatne granične kontrole, zbog čega migranti ne mogu jednostavno nastaviti put prema ostatku Europe.

Nova migrantska kriza uzdrmala Bruxelles

Prizori iz Ceute mnoge su podsjetili na migrantsku krizu iz 2015. godine i ponovno otvorili raspravu o europskoj migracijskoj politici. Posebno je osjetljivo što se sve događa svega nekoliko tjedana nakon početka primjene novog Zajedničkog europskog sustava azila (GEAS).

Pojedine članice već reagiraju. Italija je privremeno suspendirala primjenu Schengenskog sporazuma prema Španjolskoj, dok Njemačka planira produljiti postojeće granične kontrole. Francuska također najavljuje njihovo dodatno pojačavanje na granici sa Španjolskom.

Što može učiniti Španjolska?

Prema pravilima Europske unije, Španjolska mora spriječiti daljnje kretanje tražitelja azila prema drugim državama članicama. Budući da se Maroko smatra sigurnom zemljom, moguće je provoditi ubrzane granične postupke koji omogućuju brže vraćanje osoba koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu.

Novi europski sustav azila predviđa i krizni mehanizam za slučajeve masovnog priljeva migranata. Madrid stoga može službeno zatražiti pomoć Europske unije, uključujući raspodjelu dijela tražitelja azila među državama članicama te dodatnu financijsku i logističku potporu.

Kritike na račun Madrida

Dio europskih vlada smatra da Španjolska vodi previše liberalnu migracijsku politiku i da nije dovoljno učinkovito zaštitila vanjske granice Europske unije.

Finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen poručila je kako države koje nisu sposobne štititi vanjske granice ne bi trebale biti dio schengenskog prostora.

Kritike su dodatno pojačane nakon što je Španjolska prije nekoliko mjeseci pokrenula proces legalizacije oko 500.000 neregularnih migranata koji su zahtjev za azil podnijeli prije kraja 2025. godine. Iako se mjera ne odnosi na novopridošle migrante, izazvala je zabrinutost u dijelu europskih prijestolnica.

Premijer Pedro Sánchez odbacio je optužbe i pozvao države članice na jedinstvo. Upozorio je da Europa ne smije produbljivati podjele te je zatražio hitnu videokonferenciju ministara unutarnjih poslova svih 27 država članica.

Slijede hitni sastanci Europske unije

Stručnjaci država članica danas će održati krizni sastanak na kojem će analizirati razvoj događaja u Ceuti, broj migranata koji su se vratili u Maroko te moguće oblike pomoći Španjolskoj. U ponedjeljak će se sastati i veleposlanici država članica kako bi uskladili daljnje korake.

Među glavnim temama bit će i suradnja Europske unije s Marokom te dodatne mjere za zaštitu vanjskih granica.

Prvi veliki test novog europskog sustava azila

Kriza u Ceuti predstavlja prvi ozbiljan izazov za novi europski sustav azila, koji je na snazi tek nekoliko tjedana. Reforma je trebala smanjiti nesuglasice među državama članicama i osigurati učinkovitije upravljanje migrantskim pritiscima.

Države na vanjskim granicama, poput Španjolske, Italije, Grčke i Cipra, trebale bi preuzeti najveći dio tereta zaštite granica i obrade zahtjeva za azil, dok bi ostale članice pružale financijsku, logističku i operativnu pomoć.

No aktualna događanja pokazuju da bi europska solidarnost, na kojoj se temelji novi sustav, mogla biti ozbiljno stavljena na kušnju već na njegovom prvom velikom testu.